Svake godine 04. februara obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka. To je jedinstvena inicijativa čiji je cilj podići svijest o prevenciji, dijagnosticiranju i mogućnostima liječenja ove globalne epidemije modernog doba.
Rak je zajednički naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički bilo koji organ. Najbitnija karakteristika je ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje prerastaju svoje uobičajeno okruženje i mogu se proširiti (metastazirati) na druge organe, što je najčešći uzrok smrti kod oboljelih osoba. Ukoliko se dovoljno rano otkrije, veće su šanse za ozdravljenje.
Najbolji pokazatelj toga je brojka koja govori da je tokom 2012. od raka u svijetu umrlo 12,7 miliona ljudi, ali se ona, u posljednje četiri godine drastično povećala, pa je prošle od malignih neoplazmi evidentirano 16 miliona smrtnih slučajeva, a stručnjaci prognoziraju kako bi do kraja 2020. mogla preći 20 miliona.
Bosna i Hercegovina još nema zajednički registar oboljelih od malignih neoplazmi. Evidenciju vode entiteti. U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kažu kako godišnje od raznih oblika karcinoma oboli oko 5.000 ljudi. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tokom 2015. registrirano je 4.550 umrlih, od čega 2.593 muškarca i 1.957 žena.
Kako bi se smanjio rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti Međunarodna agencija za istraživanje raka preporučuje na primarnoj razini, izbjegavanje pušenja i duhanskog dima, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću i održavanje normalne tjelesne težine, umjerenost u alkoholu te zdravu prehranu uz dovoljno voća i povrća.
Na sekundarnoj razini započeta su 3 Nacionalna programa za rano otkivanje zloćudnih bolesti: raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice.
I konačno, tercijarna prevencija, na državnoj razini, može se postići povećanjem dostupnosti odgovarajuće zdravstvene skrbi i donošenjem adekvatnih smjernica za liječenje i praćenje bolesnika.
Uzroci najveće smrtnosti kod muškaraca su rak pluća i bronha, prostate i debelog crijeva, a kod žena prednjače maligne neoplazme dojke, bronha i pluća te jetre i intrahepatalnih žučnih vodova.
ŠTA MOŽETE UČINITI?
I mi sami možemo mnogo učiniti za sebe i druge tako da promijenimo loše životne navike i smanjimo rizik od obolijevanja.
Da bismo smanjili rizik od raka Europski kodeks preporučuje da poduzmemo 12 koraka koji nam u tome mogu pomoći:
– Ne pušiti,
– Ne izlagati se duhanskom dimu u svom domu ili na radnom mjestu,
– Održavati prikladnu tjelesnu težinu,
– Hraniti se zdravo,
– Vježbati i kretati se,
– Ako konzumirate alkohol, smanjite unos i budite umjereni,
– Smanjiti izlaganje suncu, naročito djece,
– Na radnom mjestu se zaštititi od tvari koje uzrokuju rak,
– Provjeriti razinu radona u svom domu i poduzeti mjere za smanjenje visokih razina radona,
– Cijepiti djecu protiv hepatitisa B (novorođenčad) i humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice),
– Žene mogu dojenjem i ograničavanjem trajanja hormonske nadomjesne terapije smanjiti svoj rizik nastanka raka,
– Sudjelovati u programima za rano otkrivanje raka debelog crijeva (muškarci i žene), dojke (žene) i vrata maternice (žene).
Savjetujemo Vas, brinemo o Vašem zdravlju.
Pozivamo sve građane da se brinu za svoje zdravlje i preventivnim pregledima spriječe eventualnu pojavu raka!